Pet godina Dodatka
"Žena": Dodatak "Žena"
kao ideja nastao je kad i sama Organizacija, 1998.
godine. U poplavi 'muški' orijentisane
štampe ili senzacionalističkih natpisa o muzičkim
zvijezdama, željeli smo novinske stranice koje bi
promovisale ženu, njena postignuća i objavljivale
članke o njenom položaju u zajednici. Prve godine
izdavali smo podlistak na osam strana uz podršku
Delphi Stara, a od 1999. ovaj projekat
podržala je KtK. Cilj nam je bio da o ženama pišemo
u novinama koje su političke, koje čitaju muškarci
i da na taj način izvršimo provokaciju muške čitalačke
publike.
Tokom 1999., 2000. i 2001., Dodatak "Žena"
je izlazio jednom mjesečno na 12 strana i polovina
tema je bila ozbiljnog sadržaja, priče o uspješnim
ženama, istraživačke priče o životu žene, nasilju,
pravima žena. Druga polovina podliska imala je,
uslovno rečeno, lakše teme, crtice iz života zvijezda,
priče o velikim ljubavima, savjete za uspješniju
organizaciju svakodnevnice (umijeće življenja) itd.
Jednom godišnje vršili smo istraživanja rejtinga
aktuelnih političara anketirajući isključivo žene,
a otvarali smo i debate sa muškarcima iz javnog
života o odnosima među polovima i emancipaciji žene.
Tih godina akcenat je bio na afirmaciji žene u politici,
predstavljanju žena iz političke sfere i razgovorima
sa poznatim ženama. Za top-intervjue birali smo
žene koje su poznate, popularne, i koje su načinom
na koji žive preskočile barijere tradicionalne uloge
žene.
Dodatak "Žena" radila
je grupa već iskusnih novinarki koje su bile angažovane
u drugim novinama i nekoliko mladih djevojaka koje
su početnice u novinarstvu i za koje je rad u redakciji
bio dvostruki trening, pored učenja novinarskog
zanata, učile su se i drukčijem pogledu na svijet
iz ugla rodne (ne)ravnopravnosti. Ovako odabran
sastav redakcije trebalo je da omogući i senzibilizaciju
drugih medija u čemu smo dijelom i uspijevale. Zahvaljujući
lobiranju članica Redakcije "Žena",
i druge novine su počele da pišu o problemu nasilja
nad ženama, posebno domaćem nasilju i trgovini ženama.
Pete godine izlaženja Dodatka cilj nam je bio da
radikalnije otvorimo probleme rodne ravnopravnosti,
seksizma i mačoizma u javnom životu i medijima.
Pored kontinuiranog istraživanja seksizma u javnom
životu i seksualnog zlostavljanja žena, radili smo
na senzibilizaciji jezika. Organizovali smo i dvodnevni
seminar za novinarke pod nazivom Mala škola
džender pisanja ili kako pisati bez diskriminacije.
Ženski
centar: Za
pet godina Organizacija žena "Lara"
je, djelujući u nekoliko pravaca, uspjela da postane
uticajna ženska grupa u regionu Semberije, sjeveroistočna
Bosna.
Pravci djelovanja Lare bili su okupljanje žena iz
različitih socijalnih slojeva u cilju edukacije
o ženskim ljudskim pravima i kampanja za promjenu
svijesti o odnosu među polovima.
"Lara" je projektima
tipa "Kafa sa gradonačelnikom"
(podržan od strane KtK) ostvarila značajan uticaj
u zajednici jer je omogućila ženama koje nisu angažovane
u političkom životu da komuniciraju sa predstavnicima
vlasti i nosiocima funkcija u opštinskim strukturama.
Iz jednogodišnjeg iskustva ženskog okupljanja u
"Lari" nastao je ženski
centar u koji su dolazile žene različitih profila
obrazovanja i interesovanja i iz njihove interakcije
proisticale su ideje za dalje akcije. Tako je pod
okriljem Lare formiran ekološki pokret u Bijeljini
kao izraz potrebe grupe građana i građanki ovoga
grada za očuvanjem zdrave i čiste sredine.
Pod okriljem Ženskog centra u proljeće
2003. godine u Bijeljini je formirana Koalicija
podrške Žene to mogu u koju je ušlo 30-tak
žena iz političkog i javnog života Bijeljine i čiji
je cilj animiranje žena za veće učešće na lokalnim
izborima 2004. i poboljšanje položaja žena u javnom
životu grada.
Poseban dio angažmana Ženskog centra je centar za
rad sa djecom i omladinom u kojem se kroz igru i
edukaciju mladi uče vjerskoj, nacionalnoj i rodnoj
toleranciji.
Zajedničke
akcije: Od svog osnivanja "Lara"
je održavala dobre odnose sa svim ženskim NVO iz
BiH. Sa nekima od njih je učestvovala i u zajedničkim
projektima, tako smo, naprimjer, 2002. godine, zajedno
sa Udruženim ženama iz Banjaluke
i Udruženjem građana Budućnost
iz Modriče organizovali žensku
predizbornu kampanju u kojoj smo omogućili kandidatkinjama
sa lista da se neposredno predstave ženama glasačicama.
Učestvovale smo u izradi oba nacionalna izvještaja
u sjeni o stanju ženskih ljudskih prava u BiH (1999.,
2004.) kao i svih kampanjama koje su vođene za poboljšanje
zakonskih propisa koji direktno utiču na položaj
žene u BiH.
Pored učešća u zajedničkim kampanjama sa drugim
nevladinim organizacijama, "Lara"
sa nekima od njih zajedno implementirala projekte.
Tako npr., projekat Žene to mogu provodimo zajedno
sa organizacijom Žene ženama Sarajevo,
a projekat Ljepota odrastanja zajedno
sa organizacijom Südost. Prošle
godine smo zajedno sa Udruženim ženama iz Banja
Luka realizovali projekat Uključivanje institucija
u rješavanje problema trgovine ljudima.
Borba
protiv trgovine ženama u BiH: Organizacija
žena "Lara" je prva nevladina
organizacija u BiH koja je otvorila sklonište za
žene žrtve trgovine ljudima u BiH.
Od 2000-te do 2004. u "Larinom"
šelteru utočište su našle 92 žrtve trgovaca
ljudima iz zemalja Istočne Evrope, najčešće iz Rumunije,
Ukrajine i Moldavije.
Tim "Lare" za suzbijanje
trgovine ljudima u BiH organizovao je dvije kampanje
za podizanje svijesti javnosti o trgovini ženama
kao organizovanom kriminalu.
Prva kampanja pod nazivom Zaustavimo moderno
ropstvo, održana je od avgusta do novembra
mjeseca 2001. godine na području regija Semberija,
Brčko i Zvornik i imala je velikog odjeka jer su
prvi put predstavnici vlasti u RS javno priznali
da trafiking postoji i da su ljudi iz institucija
direktno učestvovali u ovom kriminalu.
U periodu septembar-decembar 2003. organizovana
je kampanja pod nazivom - Trgovina ženama
u BiH - zločin bez kazne, čiji cilj je
bio da se javnost upozna sa neefikasnošću pravosuđa
da vinovnicima ovoga kriminala izrekne odgovarajuću
kaznu. Kampanja je organizovana uz učešće tri lokalne
radio stanice, iz Bijeljine, Doboja
i Orašja.
U septembru 2003. godine održali smo konferenciju
o provođenju Nacionalanog plana za borbu
protiv trgovine ljudima u BiH, na kojoj
smo okupili predstavnike svih relevantnih institucija
uključenih u provođenje Nacionalnog plana. Inače,
"Lara" je još 2002. godine potpisala
Protokol sa Ministarstvom za ljudska prava
i izbjeglice BiH o učešću u provođenju
Nacionalnog plana.
U svom skloništu za žrtve trgovine razvili smo poseban
tretman za oporavak žrtava i prelaska iz statusa
žrtve u status svjedoka. U prošloj godini svaka
treća žrtva koja je boravila u našem skloništu pristala
je da svjedoči na sudu.
Imaju
pravo da znaju: Kao strateški značajan
segment rada je rad sa ženama iz seoskih sredina.
Tokom 2002. godine proveli smo projekat "Imaju
pravo da znaju" u kojem je održano
20 javnih tribina po seoskim mjesnim zajednicama
i pribavljeno dosta relevantnih podataka o životu
seoske žene u sjeveroistočnoj Bosni. U daljoj fazi
planirano je osnivanje nevladinih organizacija u
onim selima gdje su žene izrazile želju za organizovanjem.
Takođe, žene iz seoskih sredina su uključene u rad
Ženskog centra i dio aktivnosti Ženskog centra odvija
se u selima. Cilj ovih aktivnosti je formiranje
jake mreže žena sjeveroistočne Bosne radi osnaživanja
žena i postizanja rodne ravnopravosti.
Aktivnosti sa mladima:
U okviru "Lare" djeluje
i omladinska sekcija. Tokom 2001. godine realizovan
je projekat "Veliki odmor",
prvi tinejdžerski radio-parlament koji je emitovan
na lokalnoj radio stanici "PAN".
Obučeno je četvero mladih ljudi za rad na radiju.
Emisije su bile edukativnog i zabavnog karatktera,
bavile su se trenutnim problemima mladih.
Od 2001. do 2003. godine trajao je projekat "Čarobni
kutak". To su bile kreativne radionice
za djecu do deset godina, gdje su djeca učila engleski
jezik, rad na kompjuteru, osnovne pojmove o pravima
djeteta. Kroz igru su se obučavala sa suočavanje
sa stvarnim svijetom.
Tokom 2003. godine, grupa mladih gimnazijalki iz
Bijeljine i Tuzle je trenirana za rad u nevladinom
sektoru.
Od marta 2004. godine implementira se projekat "Omladinski
karavan" čiji je cilj da što više
mladih izađe na predstojeće izbore. U okviru regionalne
saradnje (Tuzla, Bijeljina, Zvornik) emitovati će
se radio mostovi sa omladinskim temama, kao i održati
tri okrugla stola na slične teme u ova tri grada.
Struktura
Organizacije
Ove aktivnosti, uključujući i projekte za djecu
i omladinu, opredijelile su same aktivistkinje Organizacije
da se organizuju kao timovi specijalizovani za pojedine
pravce djelovanja:
- tim za medijsku promociju (tim novinarki)
- tim za suzbijanje porodičnog nasilja i pravnu
pomoć ženama
- tim za borbu protiv trgovine ženama
- tim za edukaciju i političku emancipaciju žene
- tim za rad sa djecom i omladinom.
Ovi timovi djeluju pojedinačno i koordinirano, razmjenjujući
saznanja i iskustva. Tako je obaveze tima novinarki
da pomaže u javnoj promociji svih aktivnosti ostalih
specijalizovanih grupa, učestvuje u kampanjama,
informiše javnost o saznanjima iz istraživanja.
Strategija
za naredne tri godine
Strategija djelovanja Lare u naredne tri godine
biće bazirana na:
- stvaranje jakog ženskog centra u kojem bi se okupljale
žene po više osnova
- uticaj na nosioce vlasti radi boljeg zadovoljavanja
interesa građana i građanki
- veću participaciju žena u javnom životu i vlasti,
provođenje principa rodne ravnopravnosti i jednakih
mogućnosti za oba pola
- jačanje uticaja žena u političkim strankama
- akcije na ekonomskom osnaživanju žena - seminari,
edukacija, pravna pomoć, ideje za zapošljavanje
i samostalnu djelatnost
- stvaranje dokumentacionog centra o ženama i formiranje
ženske biblioteke
- borba protiv seksizma, mačoizma i svjesne i nesvjesne
diskriminacije žena u medijima i javnom životu.
Upravljačka struktura:
Predsjednica Organizacije: Radmila Žigić
Potpredsjednica: Mara Radovanović
Upravni odbor: Milica Bugarinović, Maja
Stanković, Daliborka Mijatović, Dragana Ilić, Nada
Milošević
Aktuelni projekti:
Lara u 2004. godini implementira sljedeće projekte:
- "Lara online", prvi
internet magazin za žene u BiH
- "Ženski centar"
- "Ljepota odrastanja"
- "Žene to mogu"
- Sklonište za žrtve trgovine ljudima
- SOS telefon za žrtve trgovine ljudima i njihove
porodice
- "Omladinski karavan"
Donatori:
U proteklih pet godina rad Organizacije
žena "Lara" su pomogli:
Kvinna till Kvinna
Freudenberg Stiftung
Fridrich Eber Stiftung
Shelter Foundation
Zonta Star Network
UN Trust Fund
European Commission
Norwegian People's Aid
Stability Pact
Save the Children
Whalen Family Fundation
SOROS